nacionalna politika ravnopravnosti spolova, kao i neki segmenti zdravstvene politike, politike zapošljavanja ili populacijske politike u većoj ili manjoj mjeri prepoznaju neke specifične potrebe obaju spolova te problem neravnopravnosti spolova.

opstanka Hrvatske valja podići na vrlo visoku, stratešku razinu. Bez takve, u biti, političke odluke, sve mjere populacijske politike neće polučiti očekivane rezultate. Dakle, prije svega potrebno je osvijestiti da je demografska slika Hrvatske

i politika koje se provode. Naime, deklarativno su definirane i prihvaćene politike, temeljni dokumenti za provedbu populacijske politike , (jedan ste od autora Nacionalnog programa demografskog razvitka), no stvarna demografska kretanja u Hrvatskoj

. Jer, danas nam je potpuno jasno da se ne može više ništa učiniti klasičnom reprodukcijom i standardnim mjerama populacijske politike .

(natalitet je veći od mortaliteta), ukupno stanovništvo se pomlađuje itd. Irski primjer nam pokazuje da je model populacijske politike temeljene na potencijalima dijaspore moguć. Pitanje je, dakle, samo naše odluke.

, među svojim prijateljima i u svojim župama. populacijske politike u Republici Hrvatskoj

. Analizirajući tekuće demografske trendove, može se izvući zaključak da će se i budući, uz izostanak pronatalitetne populacijske politike , još više pogoršati. Anketa o fertilitetu udanih žena u dobi između 20 i 35 godina s jednim djetetom ili više djece,

. Propitat ćemo da li na temelju vlastitih biološko-obnoviteljskih potencijala, uz provođenje pronatalitetne populacijske politike , postoje realne mogućnosti za zaustavljanje, iz godine u godinu, sve većeg prirodnog smanjenja. Općenito, u

svijest o nužnosti zaustavljanja negativnih demografskih procesa provođenjem opsežnih i koordiniranih mjera populacijske politike . Konačno, cjelokupnim radom želim pokazati da Hrvatska treba usvojiti i provoditi populacijsku politiku radi

proteklim demografskim kretanjima, no, to ne znači da se provođenjem niza međusobno koordiniranih mjera populacijske politike ne bi poboljšala demografska slika u Hrvatskoj. Pri tomu mislimo na zaustavljanje daljnjeg smanjivanja broja

mjesto u istraživanju zauzima ispitivanje mogućeg utjecaja nekih mjera obiteljske politike (koje su ujedno i mjere populacijske politike ) na promjenu odluke o rađanju slijedećeg djeteta.

koje se nude u upitniku nisu cjelovite te bi, držimo, u slučaju primjene međusobno koordiniranih mjera cjelovite populacijske politike koje stavljaju u osjetno povoljniji položaj majku s djecom, rezultati vjerojatno bili povoljniji. S gledišta

zaposlenje izvan kuće i odgoj djece? Sa stajališta povećanja sklonosti rađanju, i eventualne primjene mjera populacijske politike i u sklopu toga obiteljske politike, osobito su bitna dva istraživačka podatka: oko 60 posto ispitanica drži da može

im se omogući rađanje željenoga broja djece, onda nema više mjesta spekulacijama kakvi bi bili učinci pronatalitetne populacijske politike . Istraživanje jezikom brojeva pokazuje kako u Hrvatskoj u slučaju društvene intervencije postoje objektivno